Dešava se vrlo često da životinje, posebno mlade, unesu u usta najrazličitije predmete ili hranu sa kojom dođu u kontakt. Psi su skloniji ovakvim navikama od mačaka. Predmeti koje je životinja unijela u usnu duplju najčešće bivaju progutani i dospijevaju u jednjak. Ako su predmeti manji i glatki, oni prolaze kroz jednjak i odlaze dalje u digestivni trakt. Međutim, ako su predmeti veliki i oštrih ivica zaglavljuju se u jednjaku. Pojava obstrukcije jednjaka stranim telima je ređa nego što bi se očekivalo s obzirom koliko često psi i mačke unose strana tela u digestivni trakt. Ovo se dešava zbog velike mogućnosti jednjaka da se rastegne. Najčešće se opstrukcije pojavljuju na onim mestima na jednjaku gde on najmanje može da se istegne a to su : ulaz u grudnu duplju, u okolini baze srca i dio jednjaka pred njegovo ulivanje u želudac. Strana tela u jednjaku koja se najčešće nalaze kod pasa su dijelovi kostiju, a kod mačaka su najčešće u pitanju različite igračke.

Veličina i oblik oštećenja jednjaka stranim tijelom zavisi od vrste stranog tijela, njegove veličine, ivica stranog tijela i trajanja obsrukcije jednjaka prije intervencije veterinara. Oštećenja koja na jednjaku izazivaju strana tijela mogu da budu blaga, u vidu rana, ali i vrlo ozbiljna, tako da je život životinje doveden u pitanje.

Klinički znaci

Opstrukcija jednjaka stranim tijelima se, kao što je već rečeno, češće javlja kod mladih nego kod starijih životinja, češće kod pasa nego kod mačaka. Primijećeno je da se opsrkcija jednjaka stranim telima sreće češće kod terijera i pasa u tipu terijera nego kod ostalih rasa.

Pojava kliničkih znakova može da varira od vrlo blagih, gotovo neprimijetnih simptoma, do dramatične kliničke slike.

Kada je u pitanju djelimična opstrukcija lumena jednjaka, znači kada strano tijelo ne blokira potpuno lumen jednjaka već omogućava djelimičnu pasažu sadržaja, dešava se da životinja ne pokazuje nikakve simptome i do nekoliko nedelja od kada je problem nastao. Vlasnik počinje da primećuje da mu ljubimac mršavi, da često povrati nesvarenu čvrstu hranu koju je jeo, da je sve manje raspoložen za šetnju i za igru, primijetno je da ima problema sa gutanjem ili guta na prazno i pojačano balavi. Ako vlasnik zanemari navedene simptome klinička slika se dalje razvija i komplikuje. Javljaju se problemi sa disanjem, kašalj i drugi znakovi oboljenja respiratornog trakta.

Kod potpune opstrukcije lumena jednjaka, znači kada strano tijelo potpuno zatvara lumen jednjaka i onemogućava ikakvu pasažu sadržaja, simptomi kod oboljele životinje su vrlo upadljivi. Životinja izraženo balavi, kašlje, gura prednje šape u usta, ako unese ikakvu hranu ili tečnost ispovrati ih nepromenjene, uznemirena je i kao da traži pomoć od vlasnika.

Dijagnoza

Saopštenje vlasnika da njegov ljubimac ima sklonost da unosi različite predmete u usta, uz prisustvo znakova oboljenja jednjaka, veterinaru daju osnov da postavi sumnju da je kod dovedene životinje u pitanju opstruktivno oboljenje jednjaka.

Veterinar prilikom opšteg kliničkog pregleda pacijenta detaljno prepipava vratni dio jednjaka jer se nekada može desiti da je strano tijelo locirano u ovom regionu i da ga je moguće napipati.

Siguran metod dijagnostike je rentgenološki pregled pacijenta. Ako postoji sumnja da je životinja progutala kost ili kamen, radi se rentgenološki pregled bez kontrasta, ali ako postoji sumnja da je životinja unijela strano tijelo od nekog drugog materijala, potreban je kontrastni rentgenološki pregled. Ezofagoskopija je koristan i dobar metod za dijagnostiku jer omogućava veterinaru da vidi strano tijelo, da mu odredi tačnu lokaciju i da procijeni stepen oštećenja sluzokože jednjaka. 

Terapija

Čim se postavi dijagnoza opstrukcije jednjaka stranim tijelom, treba da se pristupi njegovom odstranjivanju. Što duže strano tijelo stoji u jednjaku, nastaju veća oštećenja sluzokože jednjaka i veća je mogućnost sekundarnih komplikacija.

Najpre veterinar pokušava da strano tijelo ukloni konzervativno. Konzervativno uklanjanje može da se vrši uz pomoć ezofagoskopije, gastričnih tubusa ili katetera. Cilj konzervativnih metoda je da se pokuša da se strano tijelo odglavi od mijesta u jednjaku gdje se zaglavilo i ako je moguće da se iz jednjaka izvadi. Ako je u pitanju veće strano tijelo, potrebno je da se ono uz pomoć odgovarajućih instrumenata usitni da bi njegovo vađenje bilo moguće. Ako strano tijelo ne može da se izvadi iz jednjka kroz usta, veterinar pokušava da ga iz jednjaka potisne u želudac. U slučaju da konzervativni metod odstranjivanja stranog tijela uspije, posledično dolazi do upale sluzokože jednjaka koju treba liječiti na odgovarajući način, o čemu smo govorili u prošlom broju (Zova). Potrebno je da životinja narednih 48 sati gladuje.

Strana tijela koja ne mogu da se odstrane konzervativno, zahtijevaju hirušku intervenciju. Hiruška intervencija je takođe indikovana kada strano tijelo perforira jednjak ili kada dosta ošteti njegovu sluzokožu. Hiruški zahvati na jednjaku su dosta komplikovani i česte su posljedične komplikacije.