Endoskopija

Endoskopija

Endoskopija je bezbolna dijagnostička procedura koja omogućava pregled unutrašnjih organa i dijelova tijela, bez invazivne eksplorativne hirurgije.
Endoskopija se izvodi pomoću rigidnog ili fleksibilnog optičkog instrumenta – endoskopa.
Fleksibilni endoskopi, poput onih koji se koriste pri pregledu želuca ljudi, sastoje se od dugačke fleksibilne cijevi savitljivog vrha koja lako može da uđe u tjelesne otvore. Pored ovoga ovi instrumenti sastoje se od dijela za vizualizaciju i upravljanje.
Na endoskop se može priključiti specijalna kamera i monitor koji omogućavaju posmatranje kompletnog pregleda na ekranu.
Rigidni endoskop ne može da se koristiti u pojedinim dijelovima tijela (npr. želucu) zato što vrh ovakvog instrumenta nije savitljiv pa ne može da omogući pristup svim dijelovima takvih organa.

Tipovi endoskopije obuhvataju:

Fleksibilnu endoskopiju:

  1. Bronhoskopiju: pregled donjih i gornjih vazdušnih puteva.
  2. Endoskopiju: pregled jednjaka, želuca i tankih crijeva.
  3. Kolonoskopiju: pregled debelog crijeva – kolona, cekuma, rektuma.

Rigidnu endoskopiju:

  1. Cistoskopiju: pregled vaginalnih i mokraćnih organa.
  2. Proktoskopiju: pregled rektuma.
  3. Rinoskopiju: pregled nosne šupljine

Endoskopija je temeljna procedura, što je velika prednost u odnosu na druge metode pregleda sistema za varenje.

Ona omogućava kompletan linearan pregled digestivnog sistema, dopuštajući uzorkovanje tkiva biopsijom.

Ovom metodom mogu se odstraniti razna strana tijela iz stomaka i jednjaka.

Kandidati za endoskopski pregled su životinje koje boluju od poremećaja kao što su hroničan gubitak težine, povraćanje, proliv, krv u stolici; kao i životinje kod kojih je postavljena sumnja na prisustvo stranog tijela, ili postoji potreba za biopsijom.

Indikacije za bronhoskopiju obuhvataju hronični kašalj, otežano disanje, sumnje na strana tijela u vazdušnim putevima itd.

Rinoskopija je indikovana kod pacijenata s problemima koji obuhvataju: hronični iscjedak iz nosa, učestala krvarenja iz nosa, gljivične infekcije, tumore itd.

Cistoskopiju treba primijeniti kod pacijenata s otežanim mokrenjem, učestalim pojavljivanjem krvi u mokraći, životinja koje ne mogu da kontrolišu mokrenje, ili kod onih kod kojih postoji sumnja na tumore itd.

Kao i za većinu specifičnih dijagnostičkih procedura, neophodno je da pacijent tokom endoskopije bude u anesteziji. Proceduri prethodi analiza kompletne krvne slike i biohemije.

Takođe, potrebna je priprema pacijenta u vidu uskraćivanja hrane od 12 – 48 sati, u zavisnosti od organa koji se pregleda.

Odluku o primijeni navedenih procedura donosi veterinar. Naime, širok spektar bolesti može se manifestovati nekim od pobrojanih simptoma, ali put do dijagnoze može da zahtijeva drugačije dijagnostičke procedure.