Leptospiroza

Leptospiroza je zoonoza koju izaziva bakterija spiralnog oblika iz roda Leptospira.
Postoje 2 vrste: L. interrogans i L.biflexa.
Patogena vrsta L. interrogans ima oko 200 serotipova od kojih su L. icterohaemorrhagiae i L. canicola najčešći uzročnici oboljenja kod pasa.

Leptospiroza se javlja najčešće u proljeće i jesen kada su najpovoljniji uslovi za umnožavanje uzročnika 
( vlažna zemlja, t: 15-20 C ).

Načini infekcije ljudi i životinja su identični. Infekcija najčešće nastaje kontktom sa kontaminiranim urinom, vodom ili zemljom. Uzročnik može da dospije u organizam kroz kožu ili sluzokožu ( oči, nos, usta ), naročito ako je koža povrijeđena/oštećena ( ujedne rane ), a nešto rjeđe mesom zaraženih životinja. Do infekcije može doći i transplacentarno.

Najugroženiji su, naravno, nevakcinisani psi, a zatim lovni i psi koji su u kontaktu sa glodarima.

Pas predstavlja pravog domaćina za ove serotipove. Uzročnici se razmnožavaju u bubrezima i izlučuju se mokraćom u spoljašnju sredinu.

Simptomi

Klinički znaci bolesti su raznovrsni i nespecifični, nekada mogu i da izostanu. Prvi simptomi se javljaju 4.- 12. dana od infekcije: visoka temperatura, depresija, povraćanje, gubitak apetita, konjunktivitis i nespecifični bolovi. Posle nekoliko dana temperatura može naglo da opadne i javlja se pojačana žeđ. Promjena boje mokraće i žuto prebojena sluzokoža koje se potom javljaju mogu biti jedini znaci bolesti.

Kako bolest napreduje javlja se otežano disanje, tremor mišića, krvav proliv i povraćanje što ukazuje da su zahvaćeni jetra, digestivni trakt i drugi organi.

Zbog nespecifičnih simptoma koji su vezani za infekciju leptospirom, definitivna dijagnoza može biti bazirana na kombinaciji kliničkih simptoma i laboratorijskih i seroloških analiza.

Simptomi kod ljudi

Kod ljudi su simptomi veoma slični onima kod pasa. Prvi znaci bolesti se javljaju 7-12 dana od infekcije: javljaju se visoka temperatura, groznica, slabost i bolovi u mišićima. Mogu se javiti i kašalj, glavobolja, fotofobija.

Posle nekoliko dana temperatura opada i bolest se komplikuje simptomima oštećenja jetre i bubrega kao što su žutica, krv u mokraći, mučnina, povraćanje i krvarenja.

U rizičnu grupu spadaju zemljoradnici, veterinari, lovci, radnici u klanicama, rudari i ribolovci.

Leptospiroza može da dostigne razmjere epidemije poslije velikih poplava.

Terapija

U ranijim stadijumima bolesti, antibiotska terapija je efikasna i skraćuje tok bolesti što smanjuje obim oštećenja jetre i bubrega. Kod zapuštenih slučajeva terapija je kompleksnija, a liječenje dugotrajno sa neizvjesnom prognozom.

Preventiva

Preporučuje se redovna vakcinacija pasa koja može da smanji broj kliničkih slučajeva, ali ona neće spriječiti pojavu subkliničke infekcije ili izlučivanje uzročnika putem urina. Zato je potrebno sprovoditi i druge mjere koje mogu značajno suzbiti pojavu ove bolesti kao što su deratizacija, isušivanje i kontrola nehigijenskih naselja. Ne treba dozvoljavati psima da piju vodu iz bara i močvara. Ljudi ne treba da konzumiraju vodu sa neprovjerenih izvora vode. Hranu za pse treba držati van pristupa glodara.